U Musnedu imama Ahmeda zabilježena je predaja od Ebu Katade, r.a., da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika: ”Šta kažeš o postu na dan Arefata?”, a Poslanik je odgovorio: ”Očekujem da će Allah onome ko posti taj dan oprostiti grijehe u prethodnoj i predstojećoj godini.

Za one koji žele klati kurban, jeste da ne briju ništa od dlaka, niti da potkraćuju nokte, na osnovu hadisa Ummu Seleme, r.a., da je Poslanik kazao: ”Kada vidite mlađak zul-hidždžeta, a neko od vas namjerava da kolje kurban, neka ne uzima ništa od dlaka – kose niti od nokata.”

Od ibn Abbasa, r.a. prenosi:Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?”, a on je odgovorio: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.” (Buharija) 

Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hidždžeta): ”Iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim)

Muslim prenosi od Aiše, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema dana u kojem Uzvišeni Allah oslobodi više Svojih robova vatre, nego što je to dan Arefata."

Ibn Kajjim je kazao: “Ako neko upita zašto post na dan Ašure briše grijehe jedne, a post na dan Arefata briše grijehe dvije godine, navest ćemo dva mišljenja.

Prvo jeste da je dan Arefata u svetom mjesecu, prije njega je sveti mjesec, a i poslije njega nastupa sveti mjesec što nije slučaj sa Ašurom.

Drugo mišljenje jeste da je post dana Arefata specifičnost našeg ummeta, dok je post Ašure naslijeđen od prijašnjih poslanika, tako da je bereketom Muhammeda, s.a.v.s., vrijednost Arefata udvostručena.”

Uzvišeni Allah se u Kur’anu, u suri el-Burudž kune: I tako Mi dana obećanog (yewmul-mew’ud), i svjedoka (šahid) i osvjedočenog (mešhud).

Imam Tirmizi prenosi predaju od Ibn Abbasa, r.a., koju je šejh Albani ocijenio dobrom ocjenom, da je Ibn Abbas kazao: “Dan obećani je Sudnji dan, osvjedočeni, ili dan kome se prisustvuje je dan Arefata, a svjedok je petak.”

Uzvišeni se, također, u suri el-Fedžr kune: Tako mi zore, i deset noći, i parnog i neparnog…” Ibn Abbas, tumačeći ove riječi kaže da se pod parnog misli na prvi dan Kur’ban bajrama, koji je 10. (parni) dan zu-l-hidžeta, a pod neparnog se misli na dan Arefata, 9. zu-l-hidžžet koji je neparni dan.

Imami Buhari i Muslim prenose da je neki Jevrej došao kod Omera, r.a., i rekao mu: “Vladaru muslimana, vi imate ajet u Kur’anu, da je nama Jevrejima objavljen mi bismo taj dan uzeli kao blagdan.” Omer je upitao: “Koji je to ajet?” On je odgovorio: Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio. Omer je rekao: “Mi znamo taj dan u kojem je objavljen Poslaniku. Objavljen mu je na Arefatu, u danu petka.”

Omer, r.a., je rekao: “Dan u kome je objavljen Danas sam vam vjeru vašu usavršio… je petak i dan Arefata, oba ta dana su za nas blagdani.”