21.

عَنْ أَبِي عَمْرَةَ سُفْيَانَ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ  قَالَ: قُلْت: يَا رَسُولَ اللَّهِ! قُلْ لِي فِي الْإِسْلَامِ قَوْلًا لَا أَسْأَلُ عَنْهُ أَحَدًا غَيْرَك؛ قَالَ: قُلْ: آمَنْت بِاَللَّهِ ثُمَّ اسْتَقِمْ

Sufjan sin Abdullahov veli: Ja sam rekao:
"Allahov Poslaniče, reci mi o Islamu nešto što će učiniti da o njemu nikog drugog osim tebe ne pitam." Na to mu Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Reci, vjerujem u Boga, a onda (na tome) ustraj."

Ulema nas uči da kada idemo Pravim putem ne smijemo ići previše desno ili lijevo. Desno znači da sebe ili drugog ne opteretimo nečim što ne možemo podnijeti, a lijevo da ne zaboravimo obaveze kojima nas je Uzvišeni Gospodar zadužio.
Ibn Abbas, r.a., Resulullahov, s.a.v.s., amidžić smatra da je ustrajnost izvršiti obaveze koje Allah, dž.š., od nas traži. Ono što moramo znati je da će tokom ustrajnosti doći i padovi. Nije opasno pasti, opasno je da nam šejtan uzme volju da ustanemo. Najbolji od griješnika je onaj koji se Allahu, dž.š., vrati. Čovjek je često između dva stanja: strahuje od onoga ispred sebe, a tuguje zbog onog iza sebe, a najljepše stanje stanovnika Dženneta je to što neće imati straha i tuge.

22.

عَنْ أَبِي عَبْدِ اللَّهِ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ الْأَنْصَارِيِّ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ رَجُلًا سَأَلَ رَسُولَ اللَّهِ فَقَالَ: أَرَأَيْت إذَا صَلَّيْت الْمَكْتُوبَاتِ، وَصُمْت رَمَضَانَ، وَأَحْلَلْت الْحَلَالَ، وَحَرَّمْت الْحَرَامَ، وَلَمْ أَزِدْ عَلَى ذَلِكَ شَيْئًا؛ أَأَدْخُلُ الْجَنَّةَ؟ قَالَ: نَعَمْ

Džabir veli da je neki čovjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 
"Šta misliš, ako ustrajem u klanjanju propisanih namaza u postu ramazana, radim što je dozvoljeno, a klonim se onog, što je zabranjeno i ništa više ne učinim osim toga, hoću li ući u džennet?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: "Da, hoćeš."

Nezanje je neprijatelj čovjekov na oba svijeta. Lijek za njegovo neznanje je potražiti odgovor. Abdullah ibn Mes'ud, r.a., je rekao: ”Dvojica nikada neće naučiti. Onaj koji se stidi da pita i onaj ko je ohol da upita.” Kada insan ima imansku pismenost, dovoljno mu je da zna da je nešto zabranjeno pa da se udalji od toga. Prvi korak u približavanju Gospodaru je kloniti se onoga što je Allah zabranio. Moramo znati da ljudi gledaju islam kroz ljude koji nose islam.

23.

عَنْ أَبِي مَالِكٍ الْحَارِثِ بْنِ عَاصِمٍ الْأَشْعَرِيِّ قَالَ: قَالَ رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى ٱللّٰهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ :الطَّهُورُ شَطْرُ الْإِيمَانِ، وَالْحَمْدُ لِلَّهِ تَمْلَأُ الْمِيزَانَ، وَسُبْحَانَ اللَّهِ وَالْحَمْدُ لِلَّهِ تَمْلَآنِ -أَوْ: تَمْلَأُ- مَا بَيْنَ السَّمَاءِ وَالْأَرْضِ، وَالصَّلَاةُ نُورٌ، وَالصَّدَقَةُ بُرْهَانٌ، وَالصَّبْرُ ضِيَاءٌ، وَالْقُرْآنُ حُجَّةٌ لَك أَوْ عَلَيْك، كُلُّ النَّاسِ يَغْدُو، فَبَائِعٌ نَفْسَهُ فَمُعْتِقُهَا أَوْ مُوبِقُهَا

Ebu Malik Eš'arija veli da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Čišćenje je veliki dio imana. 
Riječ "El-hamdu lillah' (hvala Bogu) puni mizan (tj. kod Boga je velika i za nju ogromna nagrada ima). 
Riječ "Subhanallah vel hamdu lillah" (slava i hvala Allahu) napune prostor izmedu neba i zemlje (tj., ogromnom nagradom za njih). Namaz je svjetlo muslimanima na ovom svijetu, jer im osvjetljuje srca, a biće im svjetlo i na budućem svijetu. 
Milostinja je jasni dokaz (da je čovjek musliman, jer da nema dubokog uvjerenja ne bi žrtvovao novac, sa kojim se čovjek vrlo teško rastaje). 
Strpljivost je sjaj (koji čovjeku krči put u tminama i mukama ovosvjetskog života). 
Kur'an je jak argument za ili protiv tebe (tj ako se - vladaš po njegovim propisima biće za te jak dokaz a ako ti griješiš u njegovim propisima, onda je jak dokaz protiv tebe). 
Svaki čovjek radi i trudi se za nešto, ali će neko otkupiti (dobrim poslovima) sebe i svoju dušu te je osloboditi, a neko je prodati i upropastiti." 

Onaj ko održava red u kući, džamiji i ulici, već je uspostavio red u sebi. Čistoća koja je spomenuta je čistoća vanjštine i nutrine. Imamo dužnost da prenosimo materijalne i nematerijalne vrijednosti. Džamija je materijalna vrijednost, a odnosi u džamiji su nematerijalna vrijednost. Veličati treba Allaha, dž.š., a ne sebe. Srca vole onoga ko im čini dobro. Sadaka je pokazatelj iskrenog pokajanja, a najbolja sadaka je ona koju insan sakrije od ljudi. 
Sabur ne smijemo tražiti ako to stanje ne zahtijeva. Kada je Alija, r.a., molio Uzvišenog Gospodra da mu podari sabura, iako to situacija ne iziskuje, Resulullah, s.a.v.s., ga je upozorio da tom dovom traži teško stanje koje podrazumjeva sabur.

24.

عَنْ أَبِي ذَرٍّ عَنْ النَّبِيِّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ فِيمَا رَوَى عَنْ اللَّهِ تَبَارَكَ وَتَعَالَى أَنَّهُ قَال: يَا عِبَادِي إِنِّي حَرَّمْتُ الظُّلْمَ عَلَى نَفْسِي وَجَعَلْتُهُ بَيْنَكُمْ مُحَرَّمًا فَلَا تَظَالَمُوا ، يَا عِبَادِي كُلُّكُمْ ضَالٌّ إِلَّا مَنْ هَدَيْتُهُ فَاسْتَهْدُونِي أَهْدِكُمْ ، يَا عِبـَادِي كُلُّكـُمْ جَائِعٌ إِلَّا مَنْ أَطْعَمْتُهُ فَاسْتَطْعِمُونِي أُطْعِمْكُمْ ، يَا عِبَادِي كُلُّكُمْ عَارٍ إِلَّا مَنْ كَسَوْتُـهُ فَاسْتَكْسُونِـي أَكْسُكُمْ ، يَا عِبَادِي إِنَّكُمْ تُخْطِئُونَ بِاللَّيْلِ وَالنَّهَارِ وَأَنَا أَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا فَاسْتَغْفِرُونِي أَغْفِرْ لَكُمْ يَا عِبَادِي, إِنَّكُمْ لَنْ تَبْلُغُوا ضَرِّي فَتَضُرُّونِي, وَلَنْ تَبْلُغُوا نَفْعِي فَتَنْفَعُونِي, يَا عِبَادِي, لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ, كَانُوا عَلَى أَتْقَى قَلْبِ رَجُلٍ وَاحِدٍ مِنْكُمْ, مَا زَادَ ذَلِكَ فِي مُلْكِي شَيْئًا, يَا عِبَادِي, لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ, كَانُوا عَلَى أَفْجَرِ قَلْبِ رَجُلٍ وَاحِدٍ, مَا نَقَصَ ذَلِكَ مِنْ مُلْكِي شَيْئًا, يَا عِبَادِي, لَوْ أَنَّ أَوَّلَكُمْ وَآخِرَكُمْ وَإِنْسَكُمْ وَجِنَّكُمْ, قَامُوا فِي صَعِيدٍ وَاحِدٍ فَسَأَلُونِي, فَأَعْطَيْتُ كُلَّ إِنْسَانٍ مَسْأَلَتَهُ, مَا نَقَصَ ذَلِكَ مِمَّا عِنْدِي, إِلَّا كَمَا يَنْقُصُ الْمِخْيَطُ إِذَا أُدْخِلَ الْبَحْرَ, يَا عِبَادِي, إِنَّمَا هِيَ أَعْمَالُكُمْ أُحْصِيهَا لَكُمْ, ثُمَّ أُوَفِّيكُمْ إِيَّاهَا, فَمَنْ وَجَدَ خَيْرًا فَلْيَحْمَدْ اللَّهَ, وَمَنْ وَجَدَ غَيْرَ ذَلِكَ, فَلَا يَلُومَنَّ إِلَّا نَفْسَهُ

Bog, dželle šanuhu, veli: "
O moji robovi, ja sam Sebi nasilje zabranio, a zabranio sam ga i među vama, pa nemojte jedan drugom nasilje činiti. 
O moji robovi, svi ste vi zalutali osim onog koga Ja naputim, pa tražite od Mene da vas naputim, Ja ću vas naputiti. 
O Moji robovi svi ste vi gladni osim onoga koga Ja nahranim, pa od Mene tražite da vas nahranim Ja ću vas nahraniti. 
O moji robovi, svi ste vi neodjeveni osim onoga koga Ja odjenem, pa od Mene tražite da vas odjenem Ja ću vas odjenuti. 
O Moji robovi vi danju i noću griješite, a Ja sam onaj koji sve grijehe prašta, pa od Mene tražite da vam oprostim, Ja ću vam oprostiti. 
O Moji robovi, vi nikada ne možete doći do onog čime biste Meni štetu nanijeli pa da mi je nanesete, niti ikad možete doći do onoga što će Meni korist donijeti; pa da Mi je donesete. 
O Moji robovi; kad biste vi i prvi i zadnji i ljudi i džini imali srce najpobožnijeg čovjeka, to ništa ne bi Moje imanje povećalo. 
O Moji robovi; kad biste vi i prvi i posljednji i ljudi i džini imali srce najgoreg griješnika, to ništa ne bi Moje imanje umanjilo. 
O Moji robovi; kad biste vi i prvi i posljednji i ljudi i džini stali na jedno mjesto pa Meni svoje molbe i želje uputili, te Ja udovoljio svačijoj molbi i želji; to ne bi umanjilo ono što Ja imam ni onoliko koliko oduzme od mora igla kad se u njega zamoči. 
O Moji robovi, sve je stalo od vaših poslova, koji su kod Mene sačuvani i prebrojani; i za koje ću Ja vama dati zaslugu. Ko nađe nagradu i dobro nek Bogu zahvali; a ko opet nađe kaznu i zlo nek ne kori nikog osim sam sebe." 

25.

عَنْ أَبِي ذَرٍّ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَيْضًا، "أَنَّ نَاسًا مِنْ أَصْحَابِ رَسُولِ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالُوا لِلنَّبِيِّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ: يَا رَسُولَ اللَّهِ ذَهَبَ أَهْلُ الدُّثُورِ بِالْأُجُورِ؛ يُصَلُّونَ كَمَا نُصَلِّي، وَيَصُومُونَ كَمَا نَصُومُ، وَيَتَصَدَّقُونَ بِفُضُولِ أَمْوَالِهِمْ. قَالَ: أَوَلَيْسَ قَدْ جَعَلَ اللَّهُ لَكُمْ مَا تَصَّدَّقُونَ؟ إنَّ بِكُلِّ تَسْبِيحَةٍ صَدَقَةً، وَكُلِّ تَكْبِيرَةٍ صَدَقَةً، وَكُلِّ تَحْمِيدَةٍ صَدَقَةً، وَكُلِّ تَهْلِيلَةٍ صَدَقَةً، وَأَمْرٌ بِمَعْرُوفٍ صَدَقَةٌ، وَنَهْيٌ عَنْ مُنْكَرٍ صَدَقَةٌ، وَفِي بُضْعِ أَحَدِكُمْ صَدَقَةٌ. قَالُوا: يَا رَسُولَ اللَّهِ أَيَأْتِي أَحَدُنَا شَهْوَتَهُ وَيَكُونُ لَهُ فِيهَا أَجْرٌ؟ قَالَ: أَرَأَيْتُمْ لَوْ وَضَعَهَا فِي حَرَامٍ أَكَانَ عَلَيْهِ وِزْرٌ؟ فَكَذَلِكَ إذَا وَضَعَهَا فِي الْحَلَالِ، كَانَ لَهُ أَجْرٌ

Ebu Zerr radijallahu anhu, veli da su neki siromašni drugovi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekli Poslaniku: 
"Allahov Poslaniče, bogati ljudi nas pretekoše i pokupiše sve nagrade; klanjaju kao i mi, poste kao i mi, a od viška svog imetka dijele sadaku i milostinju.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, im odgovori:
"Pa zar Bog, dželle šanuhu, nije i vama omogućio da milostinju dijelite. Svako "Subhanellah" je milostinja, svako "Allahu ekber" je milostinja svako "elhamdulillah" je milostinja svako "la ilahe illallah" je milostinja. Narediti nekom da dobra djela radi i to je milostinja. Spriječiti nekog od zlih djela je također milostinja, pa i kad svojoj strasti na dozvoljen način ugodiš i to je milostinja. "Na to drugovi Poslanikovi rekoše Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Pa zar kad jedan od nas svojoj strasti ugodi i za to ima nagradu?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče. "Šta mislite kad bi svojoj strasti ugodio na nedozvoljen način bi li zaslužio kaznu? Tako isto kad udovolji na dozvoljen način zuslužuje nagradu."

Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje je kazao jedne prilike: ”Potrajat će zemlja u kojoj ima pravde, pa makar bila nevjernička, a urušit će se zemlja u kojoj nema pravde, pa makar tvrdila da u njoj žive vjernici.” Čuvajmo se činjenja nepravde, bez obzira o kome se radi, čak i prema životinjama. Nekada zulum može biti da uradimo ono što ne smijemo, ili da ne uradimo ono što smo morali uraditi. Veliki je zulum ne odgojiti dijete. Zulum je oduzimati od radnog vremena za koji smo plaćeni, pa raditi nešto drugo. Zulum se može učiniti riječima, posvjedočiti nekome ono što on nije.  Svi ćemo ići u pravcu svojih prohtjeva, osim onoga koga Uzvišeni Allah počasti da bude zadovoljan onim što mu je On dao. Resulullah, s.a.v.s., je kazao da čovjek kada bi imao dolinu punu blaga, poželio bi još jednu, a njegova usta će ispuniti samo zemlja. Odjeća koju mi imamo je lijepa, ali je još ljepša odjeća stida. Opskrba je i čestit insan s kojim možemo razgovarati, džamija u koju možemo doći, djeca koja nas zagrle i korisno znanje koje iskoristimo u prepoznavanju halala i harama. Prvi i zadnji dio hadisa se preklapaju, jer počinje govorom da je Gospodar zabranio Sebi zulum, a završava time da je sve učinjeno naše djelo i da krivimo samo sebe.  

26.

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ قَالَ: قَالَ رَسُولُ اللهِ صَلَّى ٱللّٰهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ: كُلُّ سُلامَى مِنَ النَّاسِ عَلَيْهِ صَدَقَةٌ كُلُّ يَومٍ تَطْلُعُ فِيْهِ الشَّمْسُ: تَعْدِلُ بَيْنَ اثْنَيْنِ صَدَقَةٌ، وَتُعِيْنُ الرَّجُلَ في دَابَّتِهِ فَتَحْمِلُ لَهُ عَلَيْهَا أَو تَرْفَعُ لَهُ عَلَيْهَا مَتَاعَهُ صَدَقَةٌ، وَالكَلِمَةُ الطَّيِّبَةُ صَدَقَةٌ، وَبِكُلِّ خُطْوَةٍ تَمْشِيْهَا إِلَى الصَّلاةِ صَدَقَةٌ، وَتُمِيْطُ الأَذى عَنِ الطَّرِيْقِ صَدَقَةٌ. 

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, veli da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Na svaki ljudski zglob (zglavak) svaki dan, u kom sunce grane ima milostinja. Ako dvojicu pomiriš i to je milostinja. Ako nekom pomogneš da na konja uzjaše ili mu pomogneš na konja prtljagu natovariti i to je milostinja. Lijepa riječ je milostinja. Svaki korak kojim koračaš radi namaza je milostinja. Da sa puta ukloniš, što prolaznike uznemirava i smeta im, i to je milostinja." 

Često bi svako od nas trebao:
Posjetiti nekoga od rodbine, posebno roditelje, jer se Allahova, dž.š., Milost spušta na one koji posjećuju rodbinu,
Otići na mezarje, time se podsjetiti da su ti ljudi do jučer bili sa nama i sjetiti ih se dovom,
Proći pored bolnice ili obići nekoga u njoj, kako bi se podjsetili na blagodati koje nam je Allah, dž.š., dao.
Resulullah, s.a.v.s., nas je uputio na to da dajemo svakodnevnu sadaku, kojom ćemo Allahu, dž.š., zahavaliti na funkcionalnom tijelu. U predajama se navodi: “Ako ne možeš stići puno da zikriš tokom dana, barem klanjaj dva rekata duha-namaza. Time si Allahu zahvalio na zdravlju koje ti je dao.”
Resulullah, s.a.v.s., nas je naučio: “Zahvalan će biti onaj, ko naveče kaže: ‘Gospodaru sve blagodati što imam, od Tebe su i Tebi hvala i zahvala.’ Zahvalio je za blagodati tu noć”, a kada osvane da kaže: ‘Gospodaru naš, ono što postoji od blagodati da je osvanulo sa nama, to je od Tebe. Tebi pripada hvala i zahvala’, zahvalio je za taj dan.”

27.

عَنِ النَّوَّاسِ بْنِ سِمْعَانَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ قَالَ: سَأَلْتُ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّه عَلَيْهِ وَسَلَّمَ عَنِ الْبِرِّ وَالإِثْمِ فَقَالَ: الْبِرُّ حُسْنُ الْخُلُقِ، وَالإِثْمُ مَا حَاكَ فِي صَدْرِكَ، وَكَرِهْتَ أَنْ يَطَّلِعَ عَلَيْهِ النَّاسُ

Nevas ibnu Sem'an, radijallahu anhu, veli da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Najbolje dobro djelo je lijepa ćud, a grijeh je ono što ti buni i uznemiruje dušu i što ne želiš da svijet sazna."

Jedan od razloga zbog kojih ljudi idu stranputicom je mjerenje stvari prema ljudima, a ne ljudi prema principima. Čuvajmo naše principe, a oni su: odanost Uzvišenom Gospodaru, brak i porodica, iskreno i nepomućeno srce prema svim ljudima, mir i sigurnost. Energiju koju nam je Uzvišeni Gospodar darovao trebamo trošiti na dobro i korisno.

28. 

عَنْ أَبِي نَجِيحٍ العِرْبَاضِ بْنِ سَارِيَةَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ قَالَ: وَعَظَنَا رَسُولاللهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ مَوْعِظَةً وَجِلَتْ مِنْهَا الْقُلُوبُ، وَذَرَفَتْ مِنْهَا الْعُيُونُ , فَقُلْنَا: يَا رَسُولَ اللهِ، كَأنَّهَا مَوْعِظَةُ مُوَدِّعٍ فَأَوْصِنَا. قالَ: أُوصِيكُمْ بِتَقْوَى اللهِ عَزَّ وَجَلَّ، وَالسَّمْعِ وَالطَّاعَةِ، وَإِنْ تَأَمَّرَ عَلَيْكُمْ عَبْدٌ حَبَشِيٌّ، فَإِنَّهُ مَنْ يَعِشْ مِنْكُمْ فَسَيَرَى اخْتِلاَفًا كَثِيرًا, فَعَلَيْكُمْ بِسُنَّتِي وَسُنَّةِ الْخُلَفَاءِ الرَّاشِدِينَ الْمَهْدِيِّينَ , تَمَسَّكُوا بِهَا , وَعَضُّوا عَلَيْهَا بِالنَّوَاجِذِ، وَإِيَّاكُمْ وَمُحْدَثَاتِ الأُمُورِ؛ فَإِنَّ كُلَّ مُحْدَثَةٍ بِدْعَةٌ , وَكُلَّ بِدْعَةٍ ضَلاَلَةٌ

lrbad ibnu Sarije, radijallahu anhu, jedan od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, drugova priča:

jedan dan nas je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao takvim savjetom, da su se srca prisutnih prestrašila, a oči zaplakale i zasuzile. Na to mi rekošmo: "Božiji Poslaniče! Kao da je ovo oprosni vaz, pa oporuči nam nešto."
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče.
"Oporučujem vam da se Uzvišenog Boga bojite i da slušate i pokoravate se (vladaru) pa kad bi on bio (makar vama zavladao) i rob. Ko poživi vidjeće mnogo razdora i razilaženja. Tada se držite moga postupka (sunneta) i postupaka mojih pravim putem napućenih  nasljednika. Dobro se za to prihvatite. Čuvajte se novotarija jer je svaka novotarija stranputica i skretanje sa pravog puta."

29.

عَنْ مُعَاذِ بْنِ جَبَلٍ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ قَالَ: قُلْتُ يَا رَسُولَ اللَّهِ أَخْبِرْنِي بِعَمَلٍ يُدْخِلُنِي الْجَنَّةَ وَيُبَاعِدُنِي عَنْ النَّارِ قَالَ: لَقَدْ سَأَلْتَنِي عَنْ عَظِيمٍ وَإِنَّهُ لَيَسِيرٌ عَلَى مَنْ يَسَّرَهُ اللَّهُ عَلَيْهِ تَعْبُدُ اللَّهَ وَلَا تُشْرِكْ بِهِ شَيْئًا وَتُقِيمُ الصَّلَاةَ وَتُؤْتِي الزَّكَاةَ وَتَصُومُ رَمَضَانَ وَتَحُجُّ الْبَيْتَ ثُمَّ قَالَ أَلَا أَدُلُّكَ عَلَى أَبْوَابِ الْخَيْرِ الصَّوْمُ جُنَّةٌ وَالصَّدَقَةُ تُطْفِئُ الْخَطِيئَةَ كَمَا يُطْفِئُ الْمَاءُ النَّارَ وَصَلَاةُ الرَّجُلِ في جَوْفِ اللَّيْلِ ثُمَّ تَلَا:"تَتَجَافَى جُنُوبُهُمْ عَنْ الْمَضَاجِعِ" حَتَّى بَلَغَ يَعْمَلُونَ" ثُمَّ قَالَ أَلَا أُخْبِرُكَ بِرَأْسِ الْأَمْرِ كُلِّهِ وَعَمُودِهِ وَذِرْوَةِ سَنَامِهِ قُلْتُ: بَلَى يَا رَسُولَ اللَّهِ قَالَ: رَأْسُ الْأَمْرِ الْإِسْلَامُ وَعَمُودُهُ الصَّلَاةُ وَذِرْوَةُ سَنَامِهِ الْجِهَادُ ثُمَّ قَالَ: أَلَا أُخْبِرُكَ بِمَلَاكِ ذَلِكَ كُلِّهِ قُلْتُ: بَلَى يَارسول الله فَأَخَذَ بِلِسَانِهِ قَالَ: كُفَّ عَلَيْكَ هَذَا فَقُلْتُ: يَا نَبِيَّ اللَّهِ وَإِنَّا لَمُؤَاخَذُونَ بِمَا نَتَكَلَّمُ بِهِ فَقَالَ ثَكِلَتْكَ أُمُّكَ وَهَلْ يَكُبُّ النَّاسَ فِي النَّارِ عَلَى وُجُوهِهِمْ أَوْ عَلَى مَنَاخِرِهِمْ إِلَّا حَصَائِدُ أَلْسِنَتِهِمْ

Priča Muaz ibnu Džebel da je on jedanput upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Božiji Poslaniče, kaži mi jedan posao koji će me uvesti u džennet, a spasiti me i udaljiti od vatre." - "Pitaš za veliku stvar, a ona je lahka onom kome Bog olakša. Ne udružuj Bogu nikoga, klanjaj namaz, daji zekat, posti ramazan, i obavljaj hadž" - odgovori mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a onda je nastavio: "Hoćeš li da te uputim na puteve i vrata dobrih djela? Post je čovjeku štit, a sadaka ništi grijehe kao što voda ništi vatru, zatim obavljaj namaz obnoć." 
Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao dokaz tome proučio ova dva ajeta iz suretus-Sedžde: "Oni (pravi muslimani) noću bdiju i ustaju iz svojih postelja, mole svoga Gospodara strahujući i nadajući se, i od onog imetka, što smo im ga Mi dali, dijele. Niko ne zna ono veselje koje je za njih određeno na budućem svijetu kao nagrada za njihova djela." (Es-Sedžde: 16, 17). 
Zatim Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Želiš li da ti kažem glavu svega i njegov stub i njegov vrhunac?" Da, ja odgovorih. Na to reče Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "Glava svega je Islam. Stub njegov je namaz, a vrhunac džihad (borba na Božijem putu)."
Zatim reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Hoćeš li da ti kažem srž od svega toga?" Da, ja odgovorih. Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokazavši na jezik reče: "Čuvaj ovo"
"Pa zar ćemo i za to odgovorni biti", rekoh. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi odgovori: "Bog ti dao, zar nešto drugo strovaljuje ljude u vatru nego zle izreke" 

Za post nekog čovjeka ne zna niko osim Uzvišenog Gospodara, jer postom možemo varati ljude, ali ne možemo prevariti Gospodara svjetova. Za udjeljivanje sadake postoji mnogo načina sakrivanja od ljudskih očiju, a za namaz u tmini noći kada ljudi spavaju ne zna niko osim Uzvišenog Gospodara. Kraj hadisa upozorava na kontrolisanje jezika. Jezik je razlog da čovjek bude ili od stanovnika vatre ili dženneta. 

30.

"عَنْ أَبِي ثَعْلَبَةَ الْخُشَنِيِّ جُرْثُومِ بن نَاشِر رَضِيَ اللهُ عَنْهُ عَنْ رَسُولِ اللَّهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ:  "إنَّ اللَّهَ تَعَالَى فَرَضَ فَرَائِضَ فَلَا تُضَيِّعُوهَا، وَحَدَّ حُدُودًا فَلَا تَعْتَدُوهَا، وَحَرَّمَ أَشْيَاءَ فَلَا تَنْتَهِكُوهَا، وَسَكَتَ عَنْ أَشْيَاءَ رَحْمَةً لَكُمْ غَيْرَ نِسْيَانٍ فَلَا تَبْحَثُوا عَنْهَا."

Ebu Sa'lebe, jedan od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, drugova priča da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Bog je odredio neke dužnosti pa ih nemojte napustiti i postavio je granice pa ih nemojte prelaziti i odredio je zabrane pa ih nemojte kršiti, a prešutio je neke stvari iz milosti prema vama, a ne iz zaborava, pa nemojte o njima istraživati." 

Allah, dž.š., ima farzove, a mi smo dužni ispunjavati obavezu koju imamo prema Njemu. Dunjalučke obaveze nam oduzmu većinu našeg vremena, a svi namazi koje moramo obaviti mogu stati u sat vremena. Farz, moramo ispuniti, On od nas tako malo traži, a sve nam daje. Ulema nam je dodatno pojasnila da sve ono bez čega farz ne može i samo postaje obaveza (farz). Prvi farz koji je iznad svih drugih je robovanje Allahu, dž.š., a nakon toga dolazi naš odnos prema roditeljima. Nakon ovih obaveza dolaze na red farz namazi i ostale obaveze. U odnosu prema Allahu, dž.š., granica koja se ne smije prelaziti je oholost. Najveći grijeh, nakon grijeha šrika i kufra je oholost. Ovim hadisom, Resulullah, s.a.v.s., nas je obavijestio o tome da je Allah, dž.š., neke stvari ostavio, a nije ih spomenuo. Danas imamo pojavu da muslimani istražuju sramote drugih muslimana, a Resulullah, s.a.v.s., je takav postupak osudio.