Najkraća razdaljina putovanja zbog koje se skraćuju redovni namazi; zbog koje je dozvoljeno nepostiti u ramazanu; zbog koje spada obaveza klanjanja džume-namaza i bajramskih namaza; klanja kurbana i zbog koje nije dozvoljeno ženi da putuje bez muža ili mahrema, a mesh po mestvama se produžuje na tri dana, jeste razdaljina koja iznosi osamnaest fersaha. Jedan fersah iznosi tri milje, što u ukupnom zbiru iznosi otprilike 89 km.
Naučnici hanefijskoga mezheba su kao dokaz upotrijebili značenje hadisa koji su spomenuti u određivanju vremenske dužine mesha po mestvama za putnika, a koja iznosi tri dana i tri noći. Svaki putnik ima pravo činiti mesh tri dana i tri noći, što se može smatrati kao najkraći vremenski period koji se smatra putovanjem. Razdaljina koja se može preći za to vrijeme je odredena kao meritorna u hanefijskom mezhebu.
Od Ibni Omera se prenosi da je Poslanik (a.s.) rekao: Neka sama žena ne putuje razdaljinu od tri dana bez mahrema.
Normalan hod je hod deve ili kretanje pješke, a pređe se otprilike 18 fersaha (89 km) za tri dana.
Putnikom će se smatrati i onaj koji ubrza svoje kretanje, pa tu razdaljinu pređe u kraćem vremenskom periodu. Ako bi bila dva puta za stizanje do željenog mjesta, jedan koji se ubraja u razdaljine koje spadaju u ovu kategoriju putovanja i drugi koji je kraći, u prvom slučaju će se skraćiva ti namaz, dok u drugom neće.
Putnik će skraćivati namaze sve dok se ne vrati u mjesto boravka iz koga je otputovao ili dok ne odluči provesti u jednom mjestu, pogodnom za boravak, pola mjeseca, bilo da je riječ o selu ili gradu.
Putnik postaje mukim (prestaje biti musafir, putnik) kada se vrati u svoje mjesto, makar i ne imao namjeru boraviti u njemu.
S druge strane, smatra se putnikom makar i imao namjeru boraviti u nekom mjestu, ako ono nije podesno za stanovanje, kao što je brod na moru ili pusto ostrvo na kojem nema stanovnika. Smatra se putnikom i osoba koja ima namjeru boraviti u dva različita i odvojena mjesta, kao što su dva sela ili dva grada, a nije precizno odredila u kojem će mjestu spavati. Mjesto nečijeg boravka se određuje tamo gdje osoba spava. Ako bi hadžija ušao u Meku za vrijeme deset dana hadždža i zanijetio boravak u njoj, neće mu taj nijet biti ispravan, s obzirom na to da će izlaziti na Minu i Arefat.
Ako bi neko boravio u jednom mjestu, iščekujući putovanje i ne namjeravajući ostati u njemu, smatrat će se putnikom, makar ostao i dvije godine. Tirmizija je rekao: "Učenjaci su saglasni u stavu da putnik skraćuje namaz, ako nije odlučan koliko dugo ostaje u jednom mjestu. Ashabi su boravili u Ramhormuzu devet mjeseci i za to vrijeme su skraćivali namaze.
Vadžib je putniku da skraćuje farzove koji imaju četiri rekata i da klanja dva, jer je Allahov Poslanik (a.s.) uvijek skraćivao namaz na svojim putovanjima. Od Ibn Omera (r.a.) se prenosi da je rekao:
"Pratio sam Allahova Poslanika (a.s.) na nekim njegovim putovanjima i nikada nije klanjao više od dva rekata sve do svoje smrti. Pratio sam Ebu Bekra, pa i on nije nikada klanjao više od dva rekata sve do svoje smrti. Pratio sam Omera. I on nije nikada klanjao više od dva rekata sve do svoje smrti. Pratio sam i Osmana (r.a.) pa ni on nije klanjao više od dva reka ta na svojim putovanjima, sve do smrti.
Putnik će klanjati sunnete, ako ima dovoljno vremena i ako se dovoljno dugo odmara. Neće ih klanjati ako je zauzet nekim poslom i ako se žuri. Već je navedeno, u slučaju kada je Poslanik (a.s.) s ashabima prespavao sabah-namaz, da je klanjao dva rekata sunneta, a potom farz sabah-namaza, kao što je to uobičajeno činio.
Namaz na brodu i avionu
Hadis Ibn Omera upućuje na to da je dozvoljeno klanjati nafilu jašući životinju, a da se ne okrene prema Kibli. Kao i jahaća životinja, tretiraju se automobil, avion i brod.
Što se farza tiče, njega nije dozvoljeno klanjati jašući, ako je osoba u stanju da je zaustavi i siđe na zemlju, kako bi potpuno obavila namaz, s ruku'ima, sedždama i okrenuta prema Kibli. Ali, ako nije u stanju da siđe sa životinje, ili je pak, zemlja blatnjava i ne može naći mjesto za klanjanje, u tom slučaju će postupiti kao bolesnik koji ne može da siđe sa kreveta.
Ako bi putnik bio na brodu i strahovao da će ga zadesiti vrtoglavica, klanjat će sjedeći, ali je obavezan da se okrene prema Kibli prije donošenja prvog iftitahi tekbira. Činit će to kada god se brod okrene i promijeni pravac, jer je brod u ovom njegovom slučaju isto što i kuća.
Također, isto pravilo važi kada je u pitanju veliki avion, u kojem je moguće klanjati stojeći, jer ima mjesta za namaz i ne strahuje se od mogućih potresa i turbulencije. U tom slučaju će se klanjati stojeći, propisno obavljajući ruku'e, sedžde i okrenut će se prema Kibli. U protivnom, klanjat će se na svom sjedištu, pokazujući ruku' i sedždu naklanjanjem glave.
iz knjige Hanefijski fikh.